Studijski programi > 1. godina > Matematika za ekonomiste

Godina studija: I

Nositelj kolegija: dr.sc. Valter Boljunčić, izvanredni profesor
Suradnica: Danijela Rabar, dipl.ing.

Cilj kolegija:

Upoznavanje studenata s matematičkim osnovama i metodama koje se upotrebljavaju u ekonomskim modelima, analizama i financijskoj matematici. Kolegij predstavlja osnovicu  za  preostale kvantitativne kolegije.

Sadržaj kolegija:

• Elementi matematičke logike i teorije skupova
• Skupovi brojeva: prirodni, cijeli, racionalni, realni
• Nizovi brojeva, limes niza, red, suma reda, aritmetički i geometrijski red
• Financijska matematika, složen kamatni račun, relativni i konformni kamatnjak, vraćanje zajmova
• Realne funkcije jedne varijable: zadavanje, svojstva, limes, neprekidnost, asimptote
• Elementarne funkcije – polinomi, razlomljene racionalne funkcije, eksponencijalna funkcija, logaritamska funkcija, trigonometrijske funkcije
• Derivacija funkcije jedne varijable, pravila deriviranja, diferencijal
• Korištenje derivacija u ispitivanju toka funkcija: rast i pad funkcije, lokalni ekstremi, zakrivljenost funkcije
• L'Hospitalovo pravilo, Taylorov red, Elastičnost funkcije
• Funkcije više varijabli: parcijalne derivacije, ekstremne vrijednosti funkcije dvije varijable
• Vezani ekstrem: metoda Lagrangeovog multiplikatora
• Integralni račun: neodređeni integral, metode integriranja – supstitucije, parcijalna integracija, neodređeni koeficijenti
• Primjena integrala, određeni integral, diferencijalne jednadžbe prvog reda
• Linearna algebra: matrice, operacije s matricama, determinante
• Rješivost sustava linearnih jednadžbi

Obavezna:

1. A.C.Chiang: Osnovne metode matematičke ekonomije“Mate”, Zagreb,1994.
2. B.Relić: Gospodarska matematika, RIF, Zagreb, 2002.

Dopunska:

1. B.Šego: Matematika za ekonomiste, POTECON, Zagreb 2000
2. M.W.Klain:“Mathematical Methods for Economics“, Addison-Wesley,2002
3. K.Šorić: Zbirka zadataka iz matematika za ekonomiste, Element, 1995.

• Predavanja (45 sati)
• Vježbe (45 sati)

Ispit se sastoji od pismenog i usmenog dijela. Prolazak pismenog dijela ispita (minimum 50% ukupnog broja bodoba) je nužan za izlazak na usmeni dio ispita (osim u slučaju ispita pred povjerenstvom). Tijekom semestra biti će dva kolokvija (nisu obavezni) koji služe oslobađanju od pismenog dijela ispita. Za prolazak je potrebno barem 50% ukupnih bodova, s time da se na svakom kolokviju mora imati minimalno 40% bodova.