EU projekti
„Svaki projekt započinje idejom i željom za promjenom i stvaranjem nečeg novog. Međutim, sama ideja još uvijek nije projekt. Osim ideje, potrebno je imati i namjeru stvarati projekt s točnom definicijom što želimo, a što ne želimo stvoriti.“ (Deljac, 2007)
EU projekti u Hrvatskoj predstavljaju oblik financijske ili tehničke potpore Europske unije. Konkretno, radi se o hrvatskim projektima financiranim sredstvima Europske unije. Fondovi EU zapravo su sredstva poreznih obveznika zemalja članica, a koriste se za razvoj zemalja članica, zamalja kandidata i trećih zemalja.
Od 1996. godine, Hrvatskoj su na raspolaganju bili programi OBNOVA, CARDS, PHARE, ISPA i SAPARD. IPA se, kao instrument pretpristupne pomoći, koristi od 2007. godine. Kroz proteklih desetak godina, kroz veći broj financijskih instrumenata (OBNOVA, CARDS, PHARE, ISPA, SAPARD, IPA i IPARD) i raznih programa Europske unije, u Hrvatsku je ukupno usmjereno više od milijarde eura.
Postoje tri osnovna oblika financiranja, a to su natječaji za dodjelu bespovratnih sredstava (nekomercijalni projekti), javne nabave za izvođenje usluga, radova i nabavu dobara (komercijalni natječaji) i twining projekti (savjetodavna pomoć).
Područja, tj. sektori u kojima se projekti realiziraju su demokratska stabilizacija, gospodarski i socijalni razvoj, pravosuđe i unutarnji poslovi, jačanje kapaciteta javne uprave, prekogranična suradnja, okoliš i prirodni resursi, prijevoz, poljoprivreda i ostale sektorske politike. Aktivnosti se provode u svim regijama Hrvatske, a u slučaju prekograničnih suradnji, kao što i sam naziv kaže, i van granica.
Međuregionalna i međunarodna suradnja putem EU projekata postaje sve važniji i intenzivniji oblik djelovanja obrazovnih institucija u Hrvatkoj, pa tako i Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, odnosno Fakulteta ekomonije i turizma „Dr. Mijo Mirković“.
Sveučilište Jurja Dobrile u Puli sudjelovalo je u preko 20 stručnih projekata i 7 znanstvenih projekata. Posjeduje kapacitete, iskustvo i know-how čime može doprinijeti svim fazama provođenja projekata. Socijalni kapital Sveučilišta je izgrađena suradnja s lokalnom upravom i samoupravom, gospodarskim subjektima, financijskim institucijama, nositeljima javnih politika, ali i otvorenost za nove suradnje. Suradnja Sveučilišta u Puli s inozemnim sveučilištima i znanstvenim institucijama od velike je važnosti pri sudjelovanju u projektima. Osobito je važan doprinos Sveučilišta u području istraživanja, razvoja i inovacije, te podrška istraživačima i sastavnicama. Upravo povezivanjem svih uključenih aktera u razvoj mogu se postići optimalni i dugoročni rezultati. Sudjelovanjem u projektima EU, Sveučilište nastoji razvijati međupovezanost znanosti i gospodarstva uz naglasak na rastu, razvoju i jačanju konkurentnosti gospodarstva.
